Što se nalazi u sastavu balzama za usne

Zašto se sastav balzama za usne toliko razlikuje

Bilo da se borite s usnama ispucalim od zimskog mraza ili dugotrajno osjetljivim usnama koje reagiraju na sve i svašta, vjerojatno ste doživjeli ovu situaciju: dva balzama u usporedivoj cjenovnoj kategoriji ponašaju se potpuno drugačije na usnama. Jedan ostaje kao gusti film koji izdrži čak i ručak, dok se drugi upije u trenu i imate osjećaj da niste ništa nanijeli. Razliku pritom ne čini ambalaža niti cijena, već receptura – konkretno omjer voskova, masti i vodene faze.

Balzam za usne nastaje u osnovi na dva načina. Ili je riječ o bezvodnoj smjesi, dakle o čvrstoj kompoziciji voskova i ulja bez ijedne kapi vode. Takve balzame prepoznat ćete po klasičnoj tubi ili čvrstoj masi u posudici. Ili je riječ o emulziji, u kojoj je uz masni dio i vodena faza dopunjena hidratantnim sastojcima. Oboje ima na usnama različitu ulogu i ostavlja različit osjećaj, iako ambalaža može izgledati gotovo isto.

Pojednostavljeno, svaka od tri skupine sirovina ima svoju ulogu:

• Vosak daje balzamu oblik i stvara na usnama kontinuirani film. Što više voska, to je sloj gušći, teže se razmazuje i dulje traje.
• Ulje i maslac omekšavaju balzam, poboljšavaju razmazivost i brinu se za osjećaj mekoće. Prevlast ulja znači lakšu i brže upijajuću teksturu.
• Voda i hidratantni sastojci izravno dodaju vlagu, ali se sami po sebi brzo isparavaju s površine. Potrebna im je masna sloj koja će ih zadržati na mjestu.

Upravo iz ovog omjera proizlazi i to što od balzama možete realno očekivati. Voskovni, gotovo bezvodni balzam djeluje prvenstveno kao zaštitna barijera: prikladan je za mraz, vjetar i noć, kada ima dovoljno vremena za djelovanje. Lagana emulzija, s druge strane, donosi trenutni osjećaj svježine i podnosi često ponovno nanošenje tijekom dana ili ispod ruža. Nijedna varijanta sama po sebi nije prikladnija – razlikuju se po situaciji u kojoj se koriste.

Ulogu igra i to koliko se mase zapravo nanosi na usne. Tekući balzam u aplikatoru nanosite u tankom i ravnomjernom sloju, dok čvrsta tuba prenosi znatno više. Ista receptura stoga se u drugom formatu može činiti znatno bogatijom, a da se na popisu sastojaka ništa ne promijeni. I jednako tako vrijedi da sama gustoća ne govori o tome koliko je sastav balzama nježan.

Dobra vijest je da se sve ovo može procijeniti još prije kupnje. Dovoljno je znati pročitati popis sastojaka i znati na što obratiti pažnju: što se obično nalazi na prvim mjestima, koje sirovine čine osnovu, koje se dodaju u malim količinama zbog određenog učinka i što treba paziti ako vaše usne reagiraju osjetljivo čak i na sitnice. Upravo će vas sljedeći tekst voditi kroz to – korak po korak i bez potrebe za poznavanjem kemije.

Usne zahtijevaju drugačiju njegu od ostatka kože

Na prvi pogled, usne izgledaju kao produžetak kože na licu, ali po svojoj strukturi predstavljaju drugačije tkivo. Upravo iz tih razlika proizlazi zašto obična krema za lice na usnama ne traje toliko dugo koliko biste očekivali i zašto se balzami za usne proizvode drugačije od hidratantnih krema.

Prva razlika je u debljini. Rožnati sloj, odnosno najgornji dio kože, na usnama je znatno tanji nego na okolnoj koži i sadrži manje slojeva stanica. Zato usne proziraju u ružičasto – vidite kroz njih krvne žile koje su drugdje na licu dobro skrivene. Tanak sloj također znači manju mehaničku otpornost: usne se lakše oštećuju, pucaju u kutovima i teže podnose trenje, bilo da se radi o šalu ili o grubom mat ružu.

Druga razlika je značajnija i tiče se sebuma. Na usnama praktički nema lojnih žlijezda koje bi kontinuirano opskrbljivale masnoćom, a nedostaju i znojne žlijezde. Na običnoj koži te žlijezde zajedno stvaraju hidrolipidni film – tanki sloj masnoće i vode koji zadržava vlagu unutra i izvana usporava isparavanje. Usne takav film same ne mogu stvoriti. Voda iz njih odlazi brže nego s okolne kože i kada je jednom izgube, nemaju čime je zadržati.

Na to se nadovezuju vanjski utjecaji. Suh zrak tijekom sezone grijanja, mraz, vjetar i sunčevo zračenje dodatno ubrzavaju isparavanje. Svoju ulogu igra i disanje otvorenim ustima tijekom spavanja ili kod prehlade. Najčešći krivac je ipak oblizivanje: slina doduše na trenutak stvara osjećaj vlage, ali se brzo isparava i odnosi sa sobom i ostatak vlage koju su usne imale. Rezultat je ciklus u kojem češće oblizujete usne što su one suše.

Iz onoga što usnama nedostaje, može se zaključiti što od balzama zapravo očekujemo. Ne radi se o jednom učinku, već o tri uloge koje dobar balzam istovremeno ispunjava:

• Zatvoriti – nadomjestiti nedostajući zaštitni film slojem koji usporava isparavanje vode i štiti od vjetra, mraza i trenja. Ovu ulogu ispunjavaju okluzivne, odnosno zatvarajuće komponente.
• Omekšati – izgladiti oštećenu površinu i vratiti usnama elastičnost kako bi prestale pucati i zatezati se. O tome se brinu omekšavajuće komponente, koje se stručno nazivaju emolijenti.
• Podržati obnovu – umiriti nadraženu kožu i pomoći joj da se prirodno obnovi. Tu spadaju umirujuće i regeneraciju podržavajuće tvari.

Te tri uloge se u praksi nadopunjuju. Balzam koji samo zatvara, doduše, štiti od vremenskih uvjeta, ali se sa suhim i ljuštećim usnama sam ne može nositi. S druge strane, lagana tekstura koja se brzo upija ugodno omekšava, ali bez zatvarajućeg sloja s usana nestaje u trenu. Zato većina balzama kombinira komponente iz sve tri skupine i razlikuju se uglavnom po tome na koju ulogu stavljaju najveći naglasak.

Upravo ta trojka će vam poslužiti kao vodič kad god okrenete balzam i pogledate popis sastojaka. Umjesto da tražite jedan čarobni sastojak, pitajte se kod svake stavke koju ulogu ispunjava – zatvara li, omekšava li ili pomaže li obnovi. S ovim ključem u ruci, sastav balzama za usne ima mnogo više smisla.

Pčelinji vosak, maslaci i ulja kao osnova balzama

Bilo da odaberete klasičnu stik formu ili gusti balzam u posudici, jezgru recepture obično čine tri skupine sastojaka: voskovi, biljni maslaci i ulja. Voskovi daju proizvodu oblik i stvaraju na usnama kontinuirani film, maslaci se brinu za gustoću i njegu, a ulja za razmazivost i osjećaj mekoće. Njihov omjer odlučuje hoćete li balzam osjetiti kao čvrsti sloj ili gotovo neprimjetan veo.

Koristit će vam ako ove sastojke podijelite u dvije uloge. Okluzivne tvari zadržavaju vlagu – stvaraju na površini barijeru koja usporava isparavanje vode. Omekšavajuće tvari, odnosno emolijensi, upijaju se u gornje slojeve i nadopunjuju nedostatak masnoća. Uravnoteženi balzam obično kombinira oboje.

Voskovi kao kostur cijele recepture

Pčelinji vosak pronaći ćete u sastavu pod nazivom Cera alba ili Beeswax. Topi se na prilično visokoj temperaturi, tako da stik zadržava oblik čak i u toploj torbici, a na usnama ostavlja fleksibilan, više mat film. Osim funkcije zatvaranja, donosi i mali udio estera koji omekšavaju usne.

Biljni voskovi ispunjavaju istu funkciju bez sastojaka životinjskog podrijetla. Kandelila vosak (Euphorbia cerifera cera) je tvrđi od pčelinjeg, pa je dovoljna manja količina, a rezultat je obično sjajniji. Karnauba vosak (Copernicia cerifera cera) ima najvišu točku topljenja od uobičajeno korištenih voskova; u malom udjelu učvršćuje stik, u većem ga čini tvrdim i teže razmazivim. Veganski balzami stoga često kombiniraju oba i nadopunjuju ih većim udjelom ulja kako bi rezultat bio mekši.

Lanolin (na pakiranju i kao Adeps lanae) je tvar slična vosku, dobivena iz ovčje vune. Obavlja obje uloge odjednom: zatvara i istovremeno može vezati vodu, pa je pogodan za izrazito isušene usne. Međutim, nije veganski i kod nekih ljudi spada među češće kontaktne alergene, pa se isplati ciljano ga tražiti na etiketi.

Vazelin i mineralna ulja

Petrolatum, Paraffinum liquidum ili Cera microcristallina potječu iz prerađene nafte i ispunjavaju jednu, ali pouzdanu ulogu: zapečaćuju površinu. Kemijski su stabilni i ne oksidiraju, ali ne sadrže masne kiseline niti vitamine koji bi nahranili usne. Balzam temeljen uglavnom na njima spriječit će gubitak vlage, ali sam po sebi neće ništa dodati. Ima smisla uglavnom kada vam treba otporan film za hladnoću i vjetar.

Maslaci daju gustoću, ulja klizavost

Shea maslac (Butyrospermum parkii butter) jedan je od najčešćih u ovoj skupini. Osim masnih kiselina, sadrži i nezamjenjivi udio, tj. sastojke koji pomažu umiriti suhu kožu. Balzamu daje kremastu, blago voštanu konzistenciju. Kakao maslac (Theobroma cacao seed butter) je na sobnoj temperaturi tvrd i topi se tek toplinom usana, pa je isprva čvrst, a zatim svilenkast, uz to ima tipičan čokoladni miris.

Tekuća ulja određuju koliko se lako balzam razmazuje:

• Jojobino ulje (Simmondsia chinensis seed oil) tehnički nije ulje, već tekući vosak. Sastavom je blisko kožnom sebumu, brzo se upija i ne ostavlja težak film.
• Bademovo ulje (Prunus amygdalus dulcis oil) spada među klasične omekšivače. Lagano je, dobro podnošljivo i usnama daje mekoću bez izraženog sjaja.
• Ricinusovo ulje (Ricinus communis seed oil) je gusto i viskozno, drži pigment i daje izražen sjaj. Upravo zato ga susrećemo u toniranim balzamima.

Kada se dakle u gornjem dijelu sastava pojavi vosak zajedno s maslacem i biljnim uljem, dobit ćete uravnoteženu kombinaciju zatvaranja i njege. Ako prevladavaju same mineralne komponente, balzam će više služiti kao zaštitni štit za nepogode nego kao njega koja usnama nešto dodaje.

Panthenol, vitamini i tvari koje mogu iritirati

Vosak, maslaci i ulja stvaraju zaštitni film na usnama, ali sami po sebi ne popravljaju ništa. Zato se u balzame dodaju aktivni sastojci koji hidratiziraju usne, umiruju ih ili ih štite od sunca. Uz njih, na popisu sastojaka pojavljuju se i tvari koje su tu prvenstveno zbog osjećaja prilikom nanošenja – a upravo te su često izvor problema kod osjetljivih usana.

Aktivni sastojci koji pomažu usnama

Sljedeći sastojci su među najčešćim dodacima balzama i u kombinaciji s dobrim masnim osnovama imaju smisla.

• Panthenol (provitamin B5) – u kozmetici je jedan od najčešće korištenih umirujućih sastojaka. Veže vlagu i često je dio proizvoda za oštećenu i nadraženu kožu, pa je prikladan i za ispucale usne.
• Hijaluronska kiselina – veže vodu i djeluje na površini kao vlažan jastučić. Sama po sebi treba nešto što će je zadržati na usnama, stoga se u balzamima kombinira s voskovima i uljima. U zasebnom gelu bez okluzivnog sloja na usnama ostaje kratko.
• Ceramidi – lipidi koji se prirodno nalaze u kožnoj barijeri. U formulacijama nadopunjuju masnu komponentu i prikladni su za usne koje pate od ponovnog isušivanja.
• Alantoin, bisabolol ili ekstrakt nevena – klasični umirujući sastojci koje ćete pronaći i u balzamima označenima kao prikladni za osjetljivu kožu.
• Vitamin E (na pakiranju naveden kao tokoferol) – antioksidans koji ima dvostruku ulogu u formulaciji: djeluje na kožu i istovremeno štiti ulja u proizvodu od brzog kvarenja.
• Zaštitni filteri protiv sunca – usne imaju tanku kožu i malo pigmenta, pa se na suncu lakše opeku nego ostatak lica. Balzami s oznakom SPF imaju smisla uglavnom na planinama, uz vodu i tijekom dugog boravka na otvorenom; zaštita se skida hranom i pićem, stoga se mora obnavljati.

Sastojci koji možda ne odgovaraju osjetljivim usnama

Druga skupina tvari ne čini usnama automatski ništa loše – mnogi ih ljudi podnose bez problema. No, ako vas usne redovito peku, svrbe ili se ljušte nakon balzama, uzrok najvjerojatnije potražite ovdje.

• Mentol, kamfor i pepermintovo ulje – stvaraju hladan osjećaj koji mnogi povezuju s učinkom. U stvarnosti se radi o iritantu; na ispucalim usnama može pojačati pečenje.
• Parfemi i eterična ulja – na pakiranju su navedeni kao parfum ili kao pojedinačne mirisne komponente, primjerice limonen i linalool. Cimetna i citrusna ulja među češćim su uzročnicima iritacije usana.
• Arome i zaslađivači – vanilije ili voćni okusi su ugodni, ali potiču lizanje usana. Sline pritom isušuju usne više nego što im balzam daje.
• Kiseline za eksfolijaciju – glikolna, mliječna ili salicilna kiselina pojavljuju se u piling balzamima. Na zdravim usnama mogu pomoći s uklanjanjem suhe kožice, ali na ispucalima nepotrebno pogoršavaju stanje.

Zanimljiv je i razlog zašto se kod nekih balzama javlja osjećaj da ih je potrebno stalno nanositi. Obično se spoji nekoliko utjecaja: iritantni sastojak blago iritira površinu usana, aromatizirana tekstura vodi do lizanja, a čisto okluzivni balzam ne daje usnama nikakvu vodu, samo sprječava njezino isparavanje. Tome se pridružuju uobičajene okolnosti, kao što su disanje na usta, suh zrak tijekom sezone grijanja ili mali unos tekućine. Ako sumnjate da vam balzam ne odgovara, pokušajte ga nekoliko dana zamijeniti jednostavnom varijantom bez parfema, mentola i aroma.

Kako čitati sastav i odabrati balzam za osjetljive usne

Popis sastojaka na pakiranju na prvi pogled izgleda kao latinska zagonetka, ali ima čvrsta pravila. Sastojci su navedeni silaznim redoslijedom prema količini, tako da ono što je na početku čini osnovu cijelog balzama. Kod sticka, posudice ili tube dovoljno je pročitati prvih pet stavki i odmah znate na čemu proizvod počiva – je li na voskovima i maslacima, biljnim uljima ili mineralnim ugljikovodicima. Ostatak popisa obično čine antioksidansi, konzervansi, mirisi i boje, odnosno sastojci u desetinama postotka.

Silazni redoslijed vrijedi do koncentracije od jedan posto; ispod te granice proizvođač više ne mora redati stavke. Upravo zato nema smisla donositi zaključke iz zadnjih redaka. Ipak, jedna iznimka se isplati: alergeni iz mirisa, koji moraju biti navedeni imenom, obično se pojavljuju na kraju popisa. Ako tamo pronađete tri ili četiri takva naziva odjednom, radi se o izraženije mirisnom balzamu i za nadražene usne bolje je odabrati varijantu bez mirisa.

Kratki orijentacijski pregled prema situaciji

Ovisno o tome što usnama trenutno nedostaje, razlikuje se i ono što biste trebali tražiti na početku popisa sastojaka:

• Suhe usne zimi – okluzivna baza koja zadržava vlagu unutra: pčelinji vosak, kandelila ili karnauba vosak, shea maslac. Dodatak može biti glicerin ili hijaluronska kiselina, koji vežu vodu.
• Usne nakon sunca i ljeta – lakše teksture sa smirujućim sastojcima, tipično pantenol, bisabolol ili ekstrakt nevena. Za planinske i ljetne boravke ima smisla balzam sa SPF-om, jer koža usana ima vlastitu pigmentnu zaštitu samo minimalno.
• Osjetljiva ili atopična koža – kratak sastav bez mirisa, bez boja i bez rashlađujućih ili zagrijavajućih dodataka tipa mentola, kamfora ili cimeta. Što manje stavki popis ima, to ćete lakše pronaći uzročnika moguće reakcije.

Dvije praktične sitnice uz to. Novi balzam isprobajte prvo dva do tri dana nanositi samo na mali dio usne ili u kut – reakcija se kod osjetljive kože brzo pokaže i na malom području je lakše kontrolirati. I obratite pažnju na simbol otvorene posudice s oznakom tipa 12M: balzami s visokim udjelom biljnih ulja nakon otvaranja brže oksidiraju nego oni voskasti, iako u torbici izgledaju isto.

Kada tako pročitate tri ili četiri balzama jedan pored drugog, razlike će same iskočiti i izbor više neće biti lutrija. U našoj kategoriji njege za usne pronaći ćete jednostavne voskaste stickove, kao i hranjive balzame s biljnim uljima, primjerice od brenda Nuxe. Ako dugoročno rješavate osjetljivu kožu na cijelom licu, praktično je ostati uz jednu dermokozmetičku liniju koju već poznajete – kod brendova kao što su Bioderma, La Roche-Posay ili Uriage držite se iste filozofije kratkog sastava, samo u drugom formatu.